Stranica je namjenjena svima kojima je Janja u srcu, a Drina u venama

NAVIGACIJA

USER MENU

ONLINE

ISLAMSKI LINKOVI

 

STA DRUGI PISU O JANJI






JANJA IZ RAVNICE NASE

Pise Abdullah Bosnic

Drage moje ahbabine, znane i neznane. Valja nesto napisati i o Janji, ljepotici nasoj semberskoj i bosanskoj. Ako ni zasto drugo onda makar zaradi mnogih znanih i neznanih Janjaraca, rasutih po bijelom svijetu i zakopanih u mezarjima nase kasabe Janje.

Helem nejse, Janja vam je, dragi moji, grad u donjem Podrinju, koji se smjestio kakvih 11 kilometara od metropole nase i zitnice bosanske Semberije. Janja je kasaba i carsija koje se protegla na obje obale rijeke Janje, koja se nedaleko od carsije uljeva u nasu opjevanu i sa krvlju pomijesanu rijeku Drinu.

Kada je nastala Janja, tesko je tacno kazati, mada su vrsena arheoloska iskopavanja i pretrazivanja, koja nisu bogzna sta pokazala i utvrdila. Istini za volju ima tvrdnji da su podrucje danasnje Janje naseljavali Rimljani. Najpoznatiji Janjarac bi mogao biti junak Djerzelez Alija, koga spominje u svojoj historiskoj knjizi Ibrahim Alajbegovic-Pecevi.

Sto se tice "turskog vakta" u turskim defterima se spominje janjarska dzamija sultana Sulejmana, koji je vladao od 1520-1566. godine. Za vrijeme njegove vladavine je osvojen Beograd, Sabac i podrucja preko rijeke Save pa i Zvornik i kasaba Bijeljina i u njoj dzamija je tada podignuta. Moze se zakljuciti da je i janjarska dzamija tada podignuta.

Zna se da je Janja dugo vremena bila kasaba i da je zadovoljavala sve kriterije, koje su za to potrebne. Iza toga je bila nahija, da bi poslije u Janji sjedio Ajan, a od 1867-1878. bila je mudirat, sto ce reci da je imala veci znacaj od opcine. Janja je iza toga skoro 70 godina bila opcina, kojoj su pripadala naselja: Obrijez, Ruhotina, Batar, Jouhovac, Glavicice, Bjelosevac, Kacevac, Tavna (Banjica), Cengic, Modran, Kojcinovac, Ljeskovac, Cardacine, Glogovac. rnDanas Janja granici sa Modranom, Kojcinovcem, Glogovcem, Pilicom, sa Srbijom duz rijeke Drine te Jelavom i Ljesnicom.

Ovdasnji narod se oduvijek bavio poljoprivredom, a kako i ne bi kada se poljoprivredno zemljiste prostire na oko 14 000 hektara plodne i rodne zemlje. Jedan od donosnih poslova je bio i sljunak, koga je plavila rijeka Drina. Medjutim, to bogatstvo nije ni blizu prave iskoristenosti. Ovdasnji ljudi su bili poznati na daleko po svojim vrijednim tezackim rukama, pa su najvecu korist i zaradu imali od povrca i zitarica, koje su ovdje uspijevale i davale pune prinose.
Pored poljoprivrede, zanatstvo je ovdje bilo razvijeno ali ga je agresija presjekla, a domaci odmetnici i cetnici su ga potpuno zatrali i presjekli. Narod koji se vraca najvise otvara prodavnice i tu i tamo koji privatnik stidljivo se prihvaca privatluka, uglavnom gradjevine.

Janja je pred sami feterat i divljanje manijaka i divljaka iz sume (citaj cetnika) imala oko 3000 lijepih i modernih kuca. Te kuce su napravljene u slijedecim mahalama: Polutine, Gornja mahala, Sor, Brzava, Sarampov, Dugo polje, Varos mahala, Smajic mahala, Karanfil mahala, Sehic mahala, Durgutovic mahala, Delic mahala, Madzic mahala, Dzafic mahala.

U tim mahalama su zivjele slijedece famelije: Gradascevici, Sofici, Mesanovici, Camici, Herici, Kasici, Potokovici, Grabici, Rovasani, Bubuci, Nasufovici, Hamzici, Musici, Seljpici, Alihodzici, Huremovici, Musemici, Sukilovici, Bacevci, Adanalici, Krivici, Prepici, Djezici, Terzici, Nurkici, Korajcevici, Ramicevici, Durgutovici, Prosicanovic, Sehic, Hadziimamovic, Gruhonjic, Mehmedovic, Omerovic, Karasalihovic, Hamidovici, Milkici, Cibralici, Omerovici, Manjici, Hucici, Alibegovici, Mehmedovici,Delici, Paravlici, Osmanbasici, Sprecaci, Zulici, Cosici,Cehajici, Zakomci, Hajdukovici, Celikovici, Velagici, Jasenci, Kremici, Gorovici, Osmanbasici, Tuzlaci, Ibrisimovici, Topalovici, Salkanovici, Kabaretovici, Residovici, Dervisevici, Karjasevici, Gruhonjici, Jasarevici, Mulamustafici, Sprecakovici Pobudjanovici, Celahmetovici, Skokici, Turkusevici, Golotici, Arifovici i druge.

Ovdje treba napomenuti da su Adanalici i Huremovici famelije, koje su haman prve naselile danasnju Janju, govori se da su se naselili iz Sapca u vremenu, kada su ih Srbi protjerali i to sa njihovih ognjista iz Srbije za vrijeme prvog i drugog srpskog ustanka..

Posto je ovo ravnicarsko naselje, nije bilo nekih velikih izvora ali su zato poznati bunari i poneko vrelo i to: Majevicko vrelo, Hadzi Halila Huremovica bunar, Velagica bunar, Bunar u Graba, Djeram Sinanovica, Potok Hendek, Suha Janja, i bara "Savica bara". Janjarci imali i suma kao: Merica sume, Ada Merica, Musemica suma, Numanovica suma, Subasica suma.

Malo koji tezak iz Janje nije imao svoju njivu. Neke njive su nosila slijedeca imena: Basce, Dugo polje, Basce, Glogovi, Lugovi, Provlake, Ada kale, Bubljike, Citnovace, Jabuke, Orasje, Savic bare. U tim njivama je uspijevala: paprika, paradajz, krastavac, kupus (zato su cure iz Janje bile poznate kao kupusarke, sala), psenica te nasadi oraha.
Ovdje treba istaci da je bio razvijen lov i ribolov.

Janja je poznata po alimima i dobrim hodzama, a samim tim i dzamijama: Atik dzamija, Dzedid dzamija i turbe Kulin kapetana. Za ovo turbe je potrebno napomenuti da su ovo turbe u parmake zatvorili hajir sahibije: Meho Huremovic i Pobudjanovic Hasan.
Hodze iz Janje su poznate, jedan od takvih je cuveni Sadikovic alim i pisac cuvenog mevluda. Novija historija: Jusuf ef. Pekaric i Muhamed ef. Pekaric.
Kada bi se zavrsila zetva i njivski radovi uslijedili su vaseri i derneci. Jedan od vasera se odrzavao na Alidjun (Ilindan), 2.avgusta. Tu se pjevalo, sviralo i razonodilo, a puno se asikovalo i zabavljalo. Tih dana su i utakmice igrane. Janja je imala fudbalski klub FK "Podrinje".

Ovo mubarec mjesto pored voda Janje i Drine imalo jedosta lijepih obicaja, adeta. Redovno se asikovalo na korzu u centru, gdje se setalo do aksama u parovima, momak i cura. Kada bi mujezin najavio ezanom aksam, odlazilo se kuci.Poznata su janjarska sijela, gdje su se "tucali" orasi, a na tim sijelima se znalo "nabauciti", to je radila neka od starijih zena. Rezge (jezgre) od oraha su se znale prodavati cak na zagrebackoj pijaci. Na tim sijelima su se znale uciti pobozne pjesme i ilahije.

Na svadbama se posebno njegovala starina, a cesto se znalo ici u svatove na konjima okicenim bjelinom, a svati bi bili okiceni sa bijelim mahramicama. Svatovi su znali ici i u kocijama, tada su se obilazile u kocijama sve janjarske mahale, gdje se zaustavljalo na trgovima i sviralo i uzvikivalo: ''masala, masala!''. Od instrumenata su se posebno upotrebljavali bubnjevi, zurle, drvene trube i harmonika.

Posebne svecanosti su odrzavane za vrijeme sunecenja muske djece. Tada se odrzao prvo mevlud u kuci, a onda veselje uz zurle i muziku u kuci, a zatim bubnjari su izlazili vani i kroz carsiju bubanjem javljali veselje. U vrijeme dok se dijete sunetilo majka je trljala perku izmedju ruku i ucila dove za sretan zavrsetak sunecenja.
Od obicaja navescu i adet vikanja na sljeme kada se kuca pokrivala. Tada se svako onaj koji je donio kakav dar na sljeme obznanjivao vikanjem i spominjanjem njegovog imena po dobru, uz blagosiljanje. Vikanje je obavljao jedan od grlatih majstora na krovu.
Janja je bila i ostala nasa i tako ce insaAllah biti do Sudnjega dana, mada su je pokusali porobiti a njihove cestite gradjane poniziti i protjerati. Nas narod vrijedni i ponositi, narod janjarski se vraca u svoj djulistan u svoju Janju, koja lezi izmedju dvije rijeke. Evo nice i dzamija i prvi ezani bozanskim i svetim rijecima ponovo ciste prostrana polja nasa, polja janjarska.

Nadamo se da ce nasi janjarci biti uceni i radini i valjani i posteni kao i do sada i nadam se i najvise mudri. Valja nama zivjeti i prezivjeti i zlu se znati oduprijeti.
Evo i dzamija se ponovno podize, nova, ljepsa i savremenija.

Hvala Uzvisenom, zivjece ovaj narod i islam u njemu, neka tako i treba.









Autorska prava © by JaNjA-BiH.aT Sva prava rezervisana.

Objavljeno: 2008-09-16 (2226 puta pročitano)

[ Nazad ]
Content ©

 

 
 
   Ova stranica je posvecena svima kojima je Janja u srcu a Drina u venama! Za više informacija možete nas kontaktirati na MAIL

Stranica se otvorila: 0.39 Sekundi