<?xml version="1.0" encoding="ISO-8859-1"?>

<!DOCTYPE rss PUBLIC "-//Netscape Communications//DTD RSS 0.91//EN"
 "http://my.netscape.com/publish/formats/rss-0.91.dtd">

<rss version="0.91">

<channel>
<title>JaNjA-BiH.aT</title>
<link>http://www.janja-bih.at</link>
<description>Janja-BiH.AT</description>
<language>en-us</language>

<item>
<title>OTKRIVEN SPOMENIK SEHIDIMA I CIVILNIM ZRTVAMA RATA U JANJI</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=440</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/spoom1.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;&Egrave;etrnaestog aprila 1993. godine u Janji su sru&sup1;ene Atik i D&frac34;edid d&frac34;amija. Simboli&egrave;no, dvije decenije poslije, u dvori&sup1;tu obnovljene Atik d&frac34;amije, u prisustvu velikog broja mje&sup1;tana, vjerskih du&frac34;nosnika i drugih gostiju otkriveno je spomen-obilje&frac34;je &sup1;ehidima i civilnim &frac34;rtvama rata iz Janje.&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&quot;Otkrivanjem spomenika za dvadeset na&sup1;ih &sup1;ehida &frac34;elimo o&frac34;ivjeti sje&aelig;anja na njihovo djelo i iz njihove &frac34;rtve uzeti pouku. Oni su zaslu&frac34;ni &sup1;to mi u&frac34;ivamo u slobodi, u ba&sup1;tinjenju na&sup1;e tradicije i vjere&quot;, kazao je Omer-efendija Cami&aelig;, glavni imam u Janji.
 </description>
</item>

<item>
<title>FATIMA GRUHONJIC SMRTNO STRADALA U POZARU</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=439</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/pozarr1.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;Fatima Gruhonji&aelig; (1937) iz Janje smrtno je stradala od posljedica gu&sup1;enja dimom u po&frac34;aru koji je planuo sino&aelig; oko 22.00 sata i uni&sup1;tio njenu ku&aelig;u u ulici 8. augusta broj 3,  u janjanskoj mahali Brzava.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Prema prvim nalazima istrage, po&frac34;ar je uzrokovala pe&aelig; na &egrave;vrsto gorivo, odnosno zamozapaljenje dimnjaka, a nastradala Fatima je spavala u momentu kada je buknula vatra. &lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;</description>
</item>

<item>
<title>MUSTAFA MULAMUSTAFIC SVJEDOK MASAKRA NA KAPIJI</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=438</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/jufakapija.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;Ne mo&frac34;e izblijedjeti sje&aelig;anje na stravi&egrave;nu ve&egrave;er 25. maja 1995. godine, kada je artiljerijska granata s Ozrena na tuzlanskoj Kapiji, sastajali&sup1;tu mladih, usmrtila 71 gra&eth;anina Tuzle, a 200 te&frac34;e i lak&sup1;e ranila. Mustafa Mulamustafi&aelig; zvani Alija, borac Armije RBiH i povratnik u Janju, te trenutke nikada ne&aelig;e zaboraviti.&lt;br&gt;&lt;br&gt; 

Za &quot;Dnevni avaz&quot; pri&egrave;a da je, nakon uspje&sup1;no zaustavljene neprijateljske ofanzive &quot;Nakovanj i &egrave;eki&aelig;&quot;, kojom je komandovao ratni zlo&egrave;inac Ratko Mladi&aelig;, dobio nagradno odsustvo koje je proveo na jezeru Modrac. U ve&egrave;ernjim satima 25. maja vratio se u Tuzlu.&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;
</description>
</item>

<item>
<title>BUDIMO HUMANI,POMOZIMO NASE KOMSIJE</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=437</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/SAM1000.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;Krajem mjeseca decembra, u&egrave;enici Osnovne &sup1;kole &quot;Me&sup1;a Selimovi&aelig;&quot; u Janji koji poha&eth;aju sekciju i nastavu islamske vjeronauke, zajedno sa svojim profesorom vjeronauke Samirom Ba&aelig;evcem pokrenuli su humanitarnu akciju za socijalno ugro&frac34;ene stanovnike Janje pod nazivom &quot;Budimo humani, pomozimo svoje kom&sup1;ije&quot;. Ovih dana, pod hladnim snije&frac34;nim pokriva&egrave;em, na&sup1;le su se mnoge stare i iznemogle osobe koje su u veoma te&sup1;kom socijalnom stanju pa se pristupilo realizaciji i nabavci osnovnih &frac34;ivotnih namirnica kako bi se bar donekle olak&sup1;ale te&sup1;ko&aelig;e u ovim hladnim danima.&lt;/strong&gt;
</description>
</item>

<item>
<title>JANJA-ZIVOT NA GRANICI BiH I SRBIJE</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=436</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/dzamdzija.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;Do Nove godine otvorit &aelig;e se Malograni&egrave;ni skelski prijelaz na Drini, izme&eth;u Janje u BiH i Le&sup1;nice u Srbiji. Prije posljednjeg rata skela je povezivala dvije obale i imanja Janjaraca. Jer, na desnoj obali gruntovno definisana granica izme&eth;u BiH i Srbije ponegdje je &sup1;est kilometara udaljena od sada&sup1;njeg toka Drine.&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;

U ratu ukinuta, nakon sedam godina dogovaranja i uskla&eth;ivanja, skela je ponovo tu da pove&frac34;e obale, imanja i ljude, pi&sup1;e Deutsche Welle.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Rasim Bo&sup1;njakovi&aelig; iz Janje, od 2006. jedan od inicijatora uspostavljanja skelskog prijelaza. Imanje mu je na obje obale Drine. Na drugoj strani ima vikendicu, ba&sup1;&egrave;u i osam dunuma &sup1;ume. &quot;Volim to tamo vi&sup1;e. Od malih nogu, pa i danas, drago mi je oti&aelig;i, malo posjediti, ne&sup1;to uradim malo... Dvadeset godina, od 1992. ne idu ljudi, ne obra&eth;uju njive. Zaraslo je to.&lt;br&gt;&lt;br&gt;&quot; 
</description>
</item>

<item>
<title>PIJANI MLADICI VRSILI NUZDU PO ZIDOVIMA ATIK DZAMIJE</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=435</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/atdzamija.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;Trojica pijanih mladi&aelig;a, u ponedjeljak 21. novembra oko pola &egrave;etiri ujutro, divljali su u dvori&sup1;tu Atik d&frac34;amije u Janji.

Sve je trajalo petnaestak minuta, a prema svjedoku koji je slu&egrave;ajno nai&sup1;ao, mladi&aelig;i su presko&egrave;ili ogradu, vr&sup1;ili malu nu&frac34;du uz zid d&frac34;amije, a potom nogama udarali u prozore podruma u kojem su mektebske prostorije.

Jedan prozor je razbijen, u dvori&sup1;tu su ostavljene &egrave;etiri prazne pivske boce, a potom su se vandali udaljili automobilom &quot;ford focus&quot; tamne boje.&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;
</description>
</item>

<item>
<title>OPROSTAJ OD PROFESORA NURKICA</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=434</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/profnurkic.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;U Janji je ju&egrave;er ukopan prof. dr. Mahmud Nurki&aelig;, dugogodi&sup1;nji profesor Medicinskog fakulteta u Tuzli, koji je iznenada umro u 68. godini &frac34;ivota. 

Profesor Nurki&aelig; je na fakultetu godinama predavao na katedri mikrobiologije, gdje &aelig;e ostati upam&aelig;en po nesebi&egrave;noj posve&aelig;enosti izu&egrave;avanju mikrobakterija tuberkoloze, za &sup1;ta je uspostavio bazu podataka i uveo najsavremenije metode dijagnostike. Objavio je mnoge nau&egrave;ne radove i knjige.&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt; 
</description>
</item>

<item>
<title>SVEDSKE ZASTAVE NA JARBOLIMA IZ JANJE</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=433</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/zastavej.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;Pro&sup1;le godine 57 posto proizvoda firme Reppu Entreprenad izvezeno u inozemstvo, a 43 posto plasirali na doma&aelig;em tr&frac34;i&sup1;tu&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Porodi&egrave;na firma Reppu Entreprenad iz Janje, koja od 2007. godine u unajmljenom prostoru u Tr&frac34;nom centru Janja proizvodi poliesterske jarbole za zastave, pokazala je da se i u povratni&egrave;koj sredini mo&frac34;e uspje&sup1;no poslovati uprkos ekonomskoj krizi i neure&eth;enom tr&frac34;i&sup1;tu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;/strong&gt; 

Prvog marta teku&aelig;e godine ova firma potpisala je ugovor sa &sup1;vedskom kompanijom Adela AB o izvozu stotinu jarbola visine 12 i 14 metara, a vlasnik i direktor preduze&aelig;a &copy;erif Grada&sup1;&egrave;evi&aelig; tvrdi da je pro&sup1;la godina bila uspje&sup1;na.&lt;br&gt;</description>
</item>

<item>
<title>PSI LUTALICE RASTRGALI SEDAM OVACA I CETVERO JANJADI</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=432</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/kemogaz.jpg&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;shadow&quot; vspace=&quot;10&quot; hspace=&quot;10&quot;&gt;&lt;strong&gt;Psi lutalice poklali su i te&sup1;ko izranjavali sedam ovaca i &egrave;etvero janjadi na imanju Keme Gazdi&aelig;a u mahali Dugo Polje na periferiji Janje.&lt;br&gt; Krvavi pohod razbje&sup1;njelih pasa koji su u&sup1;li u jednu od improvizovanih &sup1;tala, nadstre&sup1;nica, zaustavio je Kemin sin Kenan koji je do&sup1;ao da nahrani ovce. Slu&egrave;aj je prijavljen policiji, a veterinar Amir Dragi&aelig; brzom intervencijom poku&sup1;ao je spasiti izranjavane &frac34;ivotinje.&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt; </description>
</item>

<item>
<title>OPSTINA NAPLACUJE DUGOVE OD PREDRATNOG KREDITA</title>
<link>http://www.janja-bih.at/modules.php?name=News&amp;file=article&amp;sid=431</link>
<description>&lt;img src=&quot;http://www.janja-bih.at/images/sudbijeljina.jpg&quot; align=&quot;left&quot;&gt;&lt;strong&gt;Op&sup1;tina napla&aelig;uje dugove od predratnog kredita&lt;br&gt;
Sud ne zanima &sup1;to korisnici nisu poslovali tokom rata&lt;br&gt; 

Ve&aelig;ina Bo&sup1;njaka Bijeljine i Janje bila protjerana, a njihova imovina
devastirana ili otudjena&lt;br&gt; 
Novac povukli 1990. ili 1991. Godine&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;/strong&gt;
Vratili se tek 1998. godine&lt;br&gt;&lt;br&gt;
PP &amp;#8222;Bra&aelig;a Durgutovi&aelig;&amp;#8220; iz Janje, koji su tokom rata bili protjerani i u rodno mjesto su se vratili tek 1998. godine, op&sup1;tini treba da plate oko 80.000 KM osnovnog duga i kamata, dok Bijeljinac Jusuf Kos treba da plati oko 15.000 KM. Treba li pominjati da Bo&sup1;njaci tokom rata nisu mogli privredj ivati, a kada su otjerani, njihova imovina je devastirana ili otudjena.&lt;br&gt;&lt;br&gt;
</description>
</item>

</channel>
</rss>